Ogulin

Ponekad se ova ogulinsko - modruška udolina naziva i Ogulinsko polje. Ogulinsko polje je svojom površinom peto po veličini krško polje u Hrvatskoj, 60 km2. Nadmorska visina je oko 320 metara. Pravilnog je izduženog oblika u smjeru sjeverozapad - jugoistok, dužine 16 kilometara (Ogulin - Trojvrh) a širine 9 km (Desmerice - Skradnik). Prema teritorijalnoj podijeli Rimokatoličke crkve Ogulinsko - modruška udolina dio je Ogulinskog dekanata, koji je sastavni dio Gospićko - senjske biskupije. Područje Ogulinsko - modruške udoline pripada Karlovačkoj županiji, na njezinom najzapadnijem dijelu gdje graniči s Primorsko - goranskom županijom te Ličko - senjskom na jugu. U smjeru zapada, dvadesetak kilometara od Ogulina, Rudolfovom cestom 1874. nalazi se naselje Jasenak.

Narječje u Ogulinu

Kao jedna od posebnosti narodne baštine toga kraja mogu navesti i specifični govor. To je izvorno srednječakavski ikavsko-ekavski govor u koji su s vremenom ušle mnoge kajkavske, a zatim i štokavske riječi pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi kaj, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenice zač=zašto, uč=u što, poč=po što, nač=na što, ki=tko, kadi=gdje itd.). Alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje se kao i ili e, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje glas jat ispred (zubnih) dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedat-sidit, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi starinski čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, Velika Maša=Velika Gospa, lasi=kosa, merlin=mrkva, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga, natli=pod, ošćarija=gostiona, ražljat=proliti, pasti). Česta je redukcija samoglasnika (npr. voz't čov'ka da ne ide piš'ce) i izostanak glasa h (npr. skr'al lače na vr'u).

Značajni događaji u povijesti ogulina

Željezno doba - Japodi i japodska kultura
4. stoljeće pr. Kr.  doseljavanje Kelta. U Ogulinskom polju japodski gradovi Metulum, Terponos i druga gradinska naselja[8]
35.- 33. pr. Kr.  Rimljani osvajaju Metulum (Viničica kod Oštarija) i pokoravaju Japode[9]
1.- 3. stoljeće  Pax Romana
4.- 6. stoljeće  širenje kršćanstva ali i sve češći upadi barbara (Germani, Sarmati pa Huni), Ostrogotska država zatim nakratko Bizant
7. stoljeće  Avari i Slaveni naseljavaju se južno od Save (oko 630. g. Hrvati)
9. stoljeće  u Franačkoj zoni interesa i pokrštavanje, Hrvati asimiliraju slavensko-avarsku banovinu u gorskoj Hrvatskoj
1097.  smrt Petra Svačića na Gvozdu tj. prijevoju Kapela i 1102. stvaranje Ugarsko-Hrvatske države[10]
12. stoljeće  prvi spomen župe Modruš i pretpostavljena izgradnja crkve Sv.Jakova u Ogulinu[11]
13. stoljeće  knezovi Krčki kasnije nazvani Frankapani zaposjedaju Modruš; 1242. Mongolski prodor
14. i 15. stoljeće  procvat Modruškog feuda, glagoljaštvo, pavlinski samostan na Gvozdu, velebna crkva u Oštarijama, Modruška biskupija
1486.  nastaje Modruški urbar (na užem ogulinskom području tada su samo sela Praprwcha, Kernycze, Zgwlyeze, Jablanovo)[12]
1493.  Turci razaraju Modruš, biskup bježi u Vinodol, izbjeglički val prema sjeveru Hrvatske, Kranjska, Gradišće
oko 1500.  nad ponorom Dobre Bernardin Frankopan osniva grad Ogulin kao obrambeni kašel i određuje mu međe prema Vitunju i Modrušu
1521.  Turci pustoše Oštarije i crkvu
1527.  na saboru u Cetingradu Hrvati biraju za kralja F. Habsburga
1553.  u Ogulinskoj kuli kraljevska vojna posada
1570.  Stjepan II Frankopan prodaje Ogulin Zrinskima
1584. i 1585.  Turci pale kuće u Ogulinu i svu okolicu
16. i 17. stoljeće  Ogulinska kapetanija, na okolnim napuštenim zemljištima naseljavaju se Uskoci i Vlasi većinom pravoslavni (Srbi)
1622.- 30.  Vuk Krsto Frankopan dio Ogulinaca proglašava slobodnjacima
1640.- 41. Ogulinska buna radi međa i povlastica
1683.- 99. oslobodilački rat protiv Turaka
18. stoljeće Ogulinci se nastanjuju izvan gradskih zidina, dio se naseljava na oslobođenom zemlji posebno Kordun, Lika, Baranja, Srijem i uvode se nove kulture kukuruz i krumpir
1746.  reorganizacija Vojne Krajine, Ogulinska pukovnija u Karlovačkom generalatu
1775.- 79.  gradi se Jozefinska cesta (Karlovac - Josipdol - Senj)
1781.  izgradnja Crkve Sv.Križa, danas župne crkve[11]
1809.- 13.  Napoleonova osvajanja, Ogulin kratko u Ilirskim provincijama
1835.  ban Josip Jelačić službuje u Ogulinu
1871.  Rakovička buna
1865.- 73.  izgradnja željezničke pruge Karlovac – Rijeka
1873.  ukinuta Vojna Krajina
1873.- 74.  izgrađena Rudolfinska cesta Ogulin – Novi Vinodolski[13]
1873.  rođena Ivana Brlić Mažuranić i počeci hrvatskog planinarstva [14]
1887.  Ogulin je središte Modruško – Riječke županije
1914.- 18.  Prvi svjetski rat, zatim stvaranje kraljevine SHS
1919.  osnovana Prva Realna gimnazija
1924.  prvo električno svijetlo u Ogulinu
1941.- 45.  Drugi svjetski rat, NDH, Talijani, zatim Nijemci, ali i antifašistički otpor
1945.  SFR Jugoslavija, kotar Ogulin
1959.  izgradnja HE Gojak i stvoreno jezero Sabljaci
1964.  Radio postaja Ogulin
1973.  plasiranje na tržište "Ogulinskog kiselog kupusa"[15]
1986.  izgradnja skijaško sportskog centra Bjelolasica
1990.  demokratske promjene u Jugoslaviji
1991.  stvaranje samostalne Hrvatske
1991.- 95.  Domovinski rat, linija fronta s velikosrpskim pobunjenicima na 15 km od grada
2005. izgrađena auto-cesta kroz Ogulinsko polje i Tunel Mala Kapela

Domovinski rat

U iseljeničkom 1715. je dio Hrvata iz ogulinskog i otočačkog kraja je odselio u južnu Mađarsku, u sjevernu Baranju, u sela Magoč, Bikalu i Hajmaš. Vremenom su svi ti Hrvati pomađareni, ali su sve vrijeme zadržali čakavske osobine svog govora. Velikosrbi su pokušali za vrijeme agresije na Hrvatsku zauzeti i ovaj hrvatski gradić. RH je ovdje uoči Domovinskog rata, neposredno nakon izbijanja balvan-revolucija, iskusila grubi zador u svoj suverenitet, kad je zrakoplovstvo JNA (JRV) interveniralo protiv hrvatskog MUP-a. To je bilo kad je 17. kolovoza 1990. MUP RH poslao prema Kninu 3 helikoptera sa policajcima radi gušenja velikosrpske pobune, a iznad Ogulina su ih presreli 2 zrakoplova MiG-21 JNA (JRV) koji su zaprijetili helikopterima da će ih srušiti ako ne skrenu s predviđene rute i ne vrate se u Lučko.

Ogulin

  Ogulin je postao krajem 15. stoljeća oko utvrde koja je izgradila obitelj Frankopan . Preciznije vrijeme nastanka utvrde nije utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao u svom gradu Modrušu oko 1500. godine kad je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Postoji i objašnjenje nastanka imena Ogulin. Na prvoj zemljopisnoj karti Hrvatske koju je izradio isusovac Stjepan Glavač 1673. godine, Ogulin se naziva Julijin grad, a uz njega su ucrtana naselja Sveti Petar i Sveti Jakov. Ime Julijin grad dolazi od legende o djevojci Đuli koja se zbog nesretne ljubavi sunovratila u ponor, iznad kojega je i nastao grad Ogulin. Kakvo je Ogulin imao značenje u XV. i XVI. st. vidi se iz isprava toga vremena u kojima se ogulinska utvrda zove «ključem Kranjske». Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da ih je zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima od svake rabote oslobodio Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, koji je 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima.